1. korak: Lokacija

Odabir lokacije i uočavanje vrijednosti

1

Opis: 
Cilj

Uzrast: 6-18 godina

Aktivnosti: 
strelica
1.1 Odabir lokacije
strelica1.2 Prepoznavanje vrijednosti prostora

 Nastavna sredstva
strelicaGuliverova mapa
strelicaGrafički materijal
strelicaBrainstorming

 

 

 

4. korak: Vizije

Kreiranje vizija razvoja odabrane lokacije

4

Opis: Igrom razmijeniti vizije održivog razvoja prostora
Cilj
Uzrast: 6-14 godina

Aktivnosti:
strelica4.1 Domine
strelica4.2 Igre uloga

Radni listovi:
strelicaza nastavnike/ce
strelicaza učenike/ce
Nastavna sredstva

Treća faza u procesu učenja sugeriše različite modele obrade utisaka i materijala sakupljenih tokom terenskog istraživanja, kao sredstva kojim će se produbiti svijest o vrijednostima prostora. Pretpostavka je da kritičko razmišljanje o rezultatima posmatranja, konceptualizacija i kategorizacija elemenata prostora i njihovih odnosa, definisanje i diskutovanje kriterijuma kako bi se ocijenilo kako se dati elementi odnose na specifične vrijednosti (ili „nedostatke“ vrijednosti) prostora pomaže učenicima/ama u sticanju znanja o pozitivnom i negativnom uticaju koji planirani razvoj i transformacije mogu imati na izgled prostora. Da bi se olakšao kognitivni proces i omogućila razmjena ideja, obrada utisaka i materijala sakupljenih tokom terenskog istraživanja realizovana je kroz rad u grupama, fizičke prikaze i izvještavanje. Radom u radnim grupama podstiče se poređenje među različitim disciplinarnim pristupima (grupe treba da vode nastavnici/ce koji/e predaju različite predmete), stavovima o istoj temi (data vrijednost prostora) i mjestu (studija slučaja). Izrada fizičkih prikaza iskustava stečenih direktno u prostoru kao sredstava za dalju obradu odnosi se na crtanje mapa, pripremi pozorišnih predstava, narativnom ili multimedijalnom prikazu. Izvještavanjem ostalima o onome što je urađeno pruža se mogućnost za dalju razradu ili bolje definisanje pojmova, otvara se rasprava, upoređuju različita mišljenja.

Cilj aktivnosti obrade je uputiti učenike/ce na načine kojima mogu prezentovati informacije sakupljene u direktnom kontaktu sa prostorom, i na taj način „prevesti“ opšti koncept vrijednosti prostora koji je nastao tokom brainstorminga u praktično uputstvo za tumačenje resursa, mogućnosti i opasnosti po održivi razvoj u određenom kontekstu.

Kako bi podstakli učenike/ce, nastavnici/e bi trebalo ovu fazu da započnu sa nekoliko vođenih pitanja u cilju usmjeravanja pažnje učenika/ca na nekoliko specifičnih pitanja (vidjeti Podsticaj na razmišljanje: Vođena pitanja o vrijednostima prostora). Zatim, nastavnik/ca učenicima/ama pažljivo objašnjava glavne korake u aktivnosti koju će realizovati, kao i rezultat koji se od te aktivnosti očekuje.

Kao tip razrade može biti odabrana jedna od četiri nastavne teme. Da bi se obezbijedio kontinuitet i usklađenost cjelokupnog procesa, nastavnici/ce treba da odluče koja to vrijednost prostora i modaliteti karakterišu terensko istraživanje i sa kojim će se materijalima i informacijama koje su sakupljene tokom istraživanja ponovo raditi (detaljnije informacije se mogu naći u Radnim listovima za nastavnike/ce). Ostali kriterijumi koje treba ustanoviti mogu se odnositi na: raspored učenja koji će se poštovati i ostale predmete koji će njime biti obuhvaćeni, vrijeme i resurse koji su na raspolaganju u školi i interesovanja učenika/ca.

Predložene aktivnosti obrade se uglavnom razlikuju po rezultatima koje daju. Prva aktivnost koristi nacrtane topografske mape, kako bi imenovali i klasifikovali posmatrane elemente prostora na one koje karakteriše vrijednost ili „nedostatak“ vrijednosti (vidjeti Aktivnost u procesu učenja: Pano sa pričom o maršruti). U drugoj aktivnosti izrada knjige animacija (flip knjiga) i crtanje intervju mape ima za cilj vizualizaciju promjena u vremenu i prostoru koje su pretrpjeli i korisnici i načini na koji su prostor koristili, a time i odnosi između izgleda samog prostora i društvenih navika (vidjeti Aktivnost u procesu učenja: Percepcija prostora). Treća aktivnost primjenjuje izradu tematskih mapa, kao sredstava za vizualizaciju i klasifikaciju različitih tipova kolektivnog prostora na osnovu toga ko ga može koristiti a ko ne može (vidjeti Aktivnost u procesu učenja: Tematske mape javnih prostora). Četvrta aktivnost predlaže pripremu pozorišne predstave ili pričanje priče crtanjem mape, kao sredstva koje će uticati na razumijevanje i predstavljanje odnosa između različitih faktora i različitih aktera koji utiču na izgled prostora (vidjeti Aktivnost u procesu učenja: Priče).

Detaljnije informacije o tome kako se može realizovati svaka od ovih aktivnosti mogu se pronaći u Radnim listovima za nastavnike/ce i Radnim listovima za učenike/ce.